VIKARNI EPISKOP JOVAN, DISELDORF, NOVOSTI

Beseda Episkopa Jovana – Nedelja Svetih Otaca – Diseldorf

U nedelju, 02. januara 2022. godine, kada naša Sveta Crkva proslavlja praznike Svetih Otaca, Ignatija Episkopa grada Antiohije, Svetoga Danila II kao i dan očinske uloge u okviru porodice kao male crkve, služena je Sveta arhijerejska Liturgija u Diseldorfu. Svetu Liturgiju služio je Njegovo Preosveštenstvo Episkop humski g. Jovan, vikarni Episkop Episkopa Diseldorfa i Nemačke, uz sasluženje sveštenstva i vernog naroda.

Besedu na Jevanđelje po Mateju proizneo je Vladika Jovan.

Tekstualni odeljak besede u prilogu vesti.

Draga braćo i sestre, srećan vam današnji praznik! Nedelja, praznik Vaskrsenja Hristovog kojim je otkrivena punoća smisla postojanja sveta, a koja je naročito počela da se otkriva Hristovim Ovaploćenjem koje ćemo uskoro, ako Bog da, proslaviti. Današnje Jevanđelje se čita, da bi nam ukazalo na to da se Gospod Isus Hristos rodio u jevrejskom narodu i od one loze koja je vekovima živela u odnosu sa Bogom. U svojoj viševekovnoj istoriji Jevreji su imali mnogo uspona i mnogo padova. Neke od ličnosti, koje se navode u ovoj genealogiji, mnogo su grešile i mnogo se kajale. Ova genealogija sadrži imena žena koje nisu bile iz jevrejskog naroda nego iz naroda koji je prema Jevrejima bio neprijateljski raspoložen. Živote ljudi iz genealogije Gospod je preobrazio svojom blagodaću kroz rođenje Gospoda Isusa Hrista kao Izdanka njihove loze. Hristos se ovaplotio kao čovek koji je na sebe prhvatio čovečnost i ljudskost svih ljudi, kultura, generacija, uzevši na i u Svoje Telo celokupan univerzum. U Gospodu Isusu Hristu kroz Koga, za Koga i u Kome je sve stvoreno, svaki čovek, svako biće i sve što postoji ima svoje mesto prizvanja da u Njemu živi večan, blažen i blagosloven život. Rodoslov svih ljudi od Avraama do Josifa, za koga je Presveta Bogorodica bila zaručena, nam ukazuje na to da je istorija koja je prethodila Hristovom rođenju bila stvarna istorija, koja se sastojala od stvarnih ljudi, njihovih stvarnih problema i odnosa sa Bogom. U toj istoriji jevrejski narod je mnogo puta bio u teškim situacijama te je očekivao mesiju koji će ih izbaviti iz problema i kriza u kojima su se nalazili. Oni su očekivali Mesiju u svojim ljudskim kategorijama razumevanja. Ličnost koja je najčešće prepoznavana kao nosilac mesijanskog karaktera bila je vladar koji će doći i izbaviti narod iz ruku tlačitelja. U Hristovo vreme Jevreji su bili pod okupacijom Rimskog carstva. Taj Mesija koji je došao da spase i oslobodi ne samo jevrejski narod nego celokupno čovečanstvo nije zapravo običan čovek, niti je On čovek koji izbavlja jedan narod na štetu drugoga naroda, niti je On mesija koji doprinosi pobedi vojnoj, ekonomskoj, nego je On Mesija koji izbavlja celokupno čovečanstvo i ceo svet od greha i od smrti. Zato Njegovo rođenje nije bilo u dvorcu ili palati nego se rađa skromno, upodobljavajući se svakome čoveku.

Danas proslavljamo Oce, zato što se u ovoj genealogiji spominju svi oci koji prethode Hristu. Neka je srećan i blagosloven praznik Otaca svima onima koji su očevi ili će to uskoro biti. Neka nam Gospod svima kroz dar očinstva i materinstva podari i dar detinjstva, da blagodaću i milošću Božijom, na taj način, spoznamo veliku tajnu ljubavi koja vodi ka tajni ljubavi večnoga života koja od večnosti postoji između Oca i Sina i Svetoga Duha.