VIKARNI EPISKOP JOVAN, DISELDORF, NOVOSTI

Beseda Episkopa Jovana na praznik Uspenja Presvete Bogorodice – Diseldorf

Beseda koju je Njegovo Preosveštenstvo Episkop humski g. Jovan održao na praznik Uspenja Presvete Bogorodice 2023. godine u Sabornom hramu u Diseldorfu tokom Svete arhijerejske Liturgije:

U ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Draga braćo i sestre, naše spasenje je počelo, sa jedne strane, Božanskom voljom da nas učini jednakima sebi, da nas oslobodi od greha i smrti, tačnije da nas obesmrti, da nas oblagodati a sa druge strane, počelo je pristankom i voljom Presvete, Prečiste i Preblagoslovene Slavne Vladičice naše Bogorodice i Prisnodjeve Marije. Ona je, ne samo u ime svih ljudi, nego i u ime celokupne tvorevine pristala da Ona bude ta u čujem Telu će biti začet Sin Božiji i Ona je Gospodu Isusu Hristu dobrovoljno na presvet i tajanstven način dala ljudsko telo i ljudsku prirodu. Na taj način, dajući Mu ljudsko telo i ljudsku prirodu, Ona je učinila mogućim da Gospod Isusu Hristos Sobom i Svojim Telom obuhvati celokupnu prirodu, sve što je ikada stvoreno, sve ljude i svaku tvar, ceo kosmos i ceo svet da učini Svojim Telom oblagodaćenim i oboženim. U tom Telu, noseći muke ovoga sveta zbog pada u greh, On Sam, ne zato što je to za Njega bilo nužno nego, dobrovoljno prihvata stradanja i patnje i nakon Svoje smrti vaskrsava iz mrtvih i daruje život svima nama, celom svetu i svim ljudima. Zbog značaja Presvete Bogorodice i počinje Njenim rođenjem koje je predstavljeno na ovoj fresci (Vladika pokazuje ikonu na severnom zidu hrama) a završava se Njenim usnućem i Njenim uspenjem. Za Nju kažemo, u crkvenoj tradiciji, i da je usnula i da se uspela Bogu Ocu. To vidimo na ovoj fresci na kojoj je prikazano Njeno usnuće odnosno uspenje (Vladika pokazuje ikonu koja se nalazi u zapadnom delu lađe hrama), kako za razliku od svih drugih ikona na kojima Bogorodica drži Hrista u naručju, ovde Hristos drži Bogorodicu po Njenom usnuću i čuva Je u večnom životu, kako kaže bogoslužbena pesma Bogorodica je po rađanju Svoga Sina sačuvala devstvenost i po Svome usnuću nije ostavila svet nego je na tajanstven način prisutna i uvek se moli na neverovatan način Svome Sinu i Bogu našem za spasenje svih nas, za spasenje celoga sveta. Zato se mi Njoj uvek molimo da Njenim zastupničkim molitvama Gospod Isus Hristos, čuvši Nju kao Svoju Majku, pomiluje nas grešne i nedostojne. Čuli smo u današnjem Jevanđelju kako su dve sestre, ugostile Hrista, Marta se brinula kako da Ga ugosti a Marija slušala Njegove reči. Hristos govori Marti da je Marija dobri deo izabrala, jer je slušala ono što je Gospod govorio, slušala je reči spasenja, slušala je reči večnog života i hoće da kaže da su brige ovoga sveta na neki način nevažne u odnosu na ono što je večno i neprolazno a to je reč Božija. Jevanđelje se završava rečima a dok On to govoraše iz naroda jedna žena povika blago utrobi koja Te je nosila i grudima koje su Te dojile a On reče blago onima koji slušaju i drže reč Božiju. Draga braćo i sestre, zaista je blago utrobi koja je Gospoda Isusa Hrista nosila i grudima koje su Ga dojile ali Gospod na to uzvraća i kaže blago onima koju slušaju reč Božiju i drže je. On hoće na taj način da kaže da je utroba Njegove Majke postala blagoslovena zato što je Bogorodica držala Božiju reč, zato što je na Božanski poziv, na poziv Blagovesti, Ona rekla evo, Sluškinje Gospodnje i pristala da da Svoje telo, Svoju dušu i ceo Svoj život za spasenje sveta. Tako smo i mi pozvani da sledeći Njen primer uvek slušamo, da bismo bili blagosloveni, reč Božiju i da je ispunjavamo. Hvala Bogu na tome što nam Svojom milošću omogućuje da se sabiramo na ovom svetom mestu i da po Njegovim zapovestima vršimo spomen na Njegovo spasonosno stradanje i vaskrsenje, lomeći hleb i blagodareći nad čašom i pričešćujući se Telom i Krvlju Gospoda Isusa Hrista Koje je Telo oblagodaćeno, vaskrslo iz mrtvih prepuno života i životnih energija. Kada god se pričešćujemo možemo da se setimo i da zablagodarimo i pomolimo Presvetoj Bogorodici znajući da je Ona ta Koja je dala Gospodu Isusu Hristu ljudsko telo i ljudsku prirodu da bismo mi svi bili spaseni. Neka vam je srećan i balgosloven današnji praznik.