EPISKOP GRIGORIJE, KABINET EPISKOPA, NOVOSTI

Episkop Grigorije: Nema ništa svetije ni važnije od ljudskosti

Sinoć je u kripti Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici održano predavanje i predstavljanje nove knjige Preosvećenog Episkopa diseldorfskog i njemačkog g. Grigorija ,,Gledajmo se u oči“.

Pozdravno slovo izgovorio je protojerej Mirčeta Šljivančanin, koji se ovom prilikom zahvalio i poželio dobrodošlicu uvaženim gostima  Vladici Grigoriju, prof. dr Bogoljubu Šijakoviću i dr Marku Vilotiću na izdvojenom vremenu i pažnji i ljubavi koje su i iznjedrile ovu posjetu Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, hrišćanskoj zajednici u Podgorici i Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja. Zahvalio i Visokopreosvećenom Mitropolitu g. Amfilohiju i Episkopu zahumsko-hercegovačkom g. Dimitriju, koji su prisustvovali promociji.

Prvo pitanje koje je gostima postavio moderator dr Marko Vilotić, bilo je pitanje politike, uz poseban akcenat na to zašto je posebno važno da baš hrišćani, a posebno Episkopi, imaju jasan, nedvosmislen stav oko onog političkog u društvu.

Prvi je riječ uzeo prof. dr Bogoljub Šijaković.

On je istakao da naslov knjige Vladike Grigorija ,,Gledajmo se u oči“ treba shvatiti ozbiljno i direktno. On je dalje pojasnio da gledanje u oči podrazumijeva da stojimo licem naspram lica, što znači da smo ličnosti. ,,Tako komuniciramo kao Božija bića koja u sebi imaju ličnost, a zato što imamo u sebi ličnost, to znači da imamo dostojanstvo koje niko ne može da pogazi i na koje niko ne polaže pravo da pogazi i koje je svetinja“, rekao je on.

Profesor Šijaković je dalje naveo da je upravo na tom temelju hrišćanskog poštovanja integriteta i dostojanstva ličnosti i izrasla cijela moderna civilizacija. ,,Upravo na temelju poštovanja ličnosti je izrasla čitava moderna civilizacija – izrasla je na temelju hrišćanske ideje ličnosti i ideje dostojanstva koju moramo da poštujemo i štitimo. I u ovoj knjizi i u svim drugim knjigama i u doktorskoj disertaciji vladika Grigorije se bavi onim drugim čovjekom, onim čovjekom naspram nas“, istakao je Šijaković upućujući slušaoce na važnost imanja brige i svijesti o političkim, društvenim, moralnim i etičkim društvenim tokovima, koje imaju uticaj kako i na individualnom planu, tako i na onom opštem, globalnom, sveoubuhvatnom.

,,Kada govorimo o politici, ona se moramo usredsrediti na ljudsko dostojanstvo“, naglasio je on.

Dalje naveo i činjenicu da postoji zabluda i predrasuda koja nije plod neznanja, koja ona tendenciozno i manipulativno širi, a to je floskula i teza da postoji određeni i povlašćeni soj ljudi koji je nadležan isključivo za politička pitanja. Naveo je komunizam kao par excellence primjer takvog manifesta.

„Komunizam i sljedbenici komunizma zastupao ideju da se samo oni i rukovodstvo mogu baviti političkim pitanjima i sudbinom cijelog naroda, dok narod nema pravo učestvovanja i odlučivanja u pitanjima vezanih za sopstveni život. Ako se ne bavite politikom, sasvim je sigurno da će se politika baviti vama“, naglasio je Šijaković koji je zatoim pojasnio izvorno značenje riječi politika, koje u antičkoj Grčkoj znači – javna stvar, odnosno javno dobro i javna zajednica – svih ljudi.

Naveo je da je sa tog razloga, bavljenje sveštenstva i crkve politikom u ovom kontekstu izuzetno poželjno, budući da je i u starim naprednim sistemima Crkva uvijek bila korektiv, savjest i moralni i etički kompas društva, a tako je kako dalje navodi prof. dr Bogoljub Šijaković i u današnjem vremenu i najrazvijenijim društvima i civilizacijama. Jedan od primjera koje je naveo jeste upravo primjer Sjedinjenih Američkih Država i Republike Njemačke.

,,Crkva treba da bude mnogo više prisutna u našem životu. Ako pogledate napredne demokratije onda ćete vidjeti nešto što je za nas nezamislivo, a to je da recimo sjednice Skupštine počinju molitvom kao što je to slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama u Američkom kongresu i Američkom senatu. Za nas, naše prilike je takođe nezamislivo da u parlamentu imamo sveštenika kome može poslanik da se obrati za savjet da li neki zakon da glasa. A takav primjer imamo u Bundestagu. Odnosno, u Njemačkom parlamentu imate sveštenike koji su na raspolaganju poslanicima da ih konsultuju kada treba da dignu ruku i glasaju neki zakon“, rekao je Šijaković

Vladika Grigorije se osvrnuo na bitnost imanja odgovornosti i agilnosti kad su u pitanja učestvovanja u društvenim i političkim tokovima, koji imaju za cilj oblikovanje budućnosti:

,,Kao neko ko se u sklopu svoje pastirske službe susreće neprekidno sa životom i svim njegovim aspektima, uvidio sam da je nemoguće da čovjek kao hrišćanin bude ravnodušan na ono što se događa oko njega. A posebno je nemoguće za hrišćanina da bude ravnodušan prema onome što treba da bude budućnost – ono što je budućnost naše djece, naše omladine. Ukoliko smo ravnodušni na politiku i na ono što ona kreira, to bi značilo da nas uopšte ne interesuje šta će biti sa našom budućnošću – sa našom djecom“, rekao je on.

Vladika Grigorije je naveo bavljenje budućnošću kao osnovnu stvar za svakog hrišćanina, te da se isto ne smije braniti.

,,Vrlo je važno da shvatimo da je naše bavljenje politikom u stvari bavljenje drugim, i hrišćanima se ne smije zabraniti  osnovna stvar , a to je najbitnija stvar – gledanje u budućnost. Jer, kao što znamo, naša kotva je bačena u budućnost i mi idemo za njom. Jer, naša je budućnost Bog“, rekao je Vladika diseldorfski.

Kazao da ništa nema važnije ni svetije od ljudskosti.

,,I šta se dogodilo zbog te tvrde vjere hrišćana kroz istoriju i kroz sve što su prolazili, kroz stradanja, uspone i padove? Dogodilo se to da su hrišćani uspjeli da nametnu ovome svijetu jednu istinu. A to je da nema ništa svetije ni važnije od ljudskosti, od ljudske ličnosti i da je najveći grijeh potirati ljudsku ličnost, odnosno drugog čovjeka“, objasnio je Vladika.

Vladika Grigorije je naglasio da je najsvetija dužnost svakog čovjeka odbraniti onoga drugoga i sačuvati ga od zla.

,,Odbraniti drugoga, sačuvati ga od zla, to je ljudska dužnost najsvetija. Dakle, mi moramo da branimo drugoga da bi mi uopšte bili ljudi i da bi naša ljudskost došla do izražaja. A da bi ljudskost došla do izražaja čovjek mora imati jasnu perspektivu o budućnosti, jer takva perspektiva donosi nadu, a do nade se dolazi vjerom i trpljenjem. A nada donosi radost življenja“, poručio je Vladika Grigorije.

,,Mizeriji moći, jedino možemo da se suprotstavimo radošću življenja. I u tom smislu hrišćanstvo je uvijek pobjeđivalo tom radošću života, tom nadom. Zato je važno da nadom pobjeđujemo, ali, isto tako je važno da nas niko ne pokoleba u tom pogledu budućnosti. Zbog toga moramo biti slobodni i zbog toga se moramo baviti sadašnjošću i da objašnjavamo prošlost, ali i da uvijek postavimo šta je naša nada i šta je naš cilj i niko nas ne smije u tome spriječiti i ograničavati bez obzira na pripadnost i opredjeljenje.“ zaključio je Episkop diseldorfski i njemački g. Grigorije.

Izvor: Mitropolija Crnogorsko-Primorska
Boris Musić